Božićno drvo na Trgu |
Dječji zbor otpjevao je par dječjih božićnih pjesmica |
Na Badnjak, uređivala se kuća i obavljale su se pripreme za Božić. Bor se kitio jabukama, orasima, suhim tijestom i mekanim bombomima od šećera u prahu, koji su bili zamotani u raznobojni sjajni papir. Djeca bi najčešće bombone pojela, a papir ostavila na boru. Postilo se, kako preko dana tako i navečer. Jedno od najčešćih posnih jela bio je «bažul na suvo».
Dječji zbor upalio je i četvrtu svjećicu |
Nakon odlaska na misu polnoćku najstariji u obitelji otišao bi u štalu i kravama dao po šaku kukuruza ili sijena. Poslije se večeralo, najčešće krvavice ili hladetina. Prije večere slama se stavljala na stol u obliku križa tako da je spajala kutove stola, po njoj se posipala pšenica, to se blagoslovilo i pokrilo stolnjakom. Slama je tamo bila do blagdana Svetog Ivana 27. prosinca kada se iznosila van i stavljala na voćke.
S Badnjaka na Božić cijelu noć je morala gorjeti peć, a kasnije kada je na ova područja uvedena struja, moralo je biti upaljeno svjetlo. Na sam Božić cijela obitelj išla je na misu i čestitala svima. Momci su poklanjali jabuke djevojkama, a nakon toga odlazilo se kući i obitelj je Božić provodila u molitvi, pjesmi, igri i veselju. Tek na blagdan Svetog Stjepana čestitalo se susjedima, naročito onima koji su slavili imendan.
Ovi lijepi običaji u nekim domovima su posve uobičajeni za Božić, sigurno je tako i u domu gospođe Marije. Nadam se da ti običaji neće nestati i da ljudi neće zaboraviti da je Božić blagdan kada bismo trebali misliti na druge i provesti vrijeme u okrilju obitelji.
Ovim postom svima želim zeželjeti ČESTIT, SRETAN I VESEO BOŽIĆ I DA GA PROVEDETE S NAJMILIJIMA!!!